Festival znanosti, najveća manifestacija popularizacije znanosti u Hrvatskoj, održava se kontinuirano od 2003. godine s ciljem popularizacije znanosti, obrazovanja javnosti, motiviranja mladih za znanstveni rad te jačanja znanstvene kulture i dijaloga između znanstvenika i društva. Svake godine bira se nova tema - tako je 2024. to bila "Inteligencija", a 2025. "Mreže" - što omogućuje interdisciplinarno povezivanje različitih područja znanosti. Od 5. do 10. svibnja 2025. Festival se održao na rekordne 42 lokacije diljem Hrvatske, a Sveučilište u Zadru kao tradicionalni sudionik festivala, pripremio je više od 160 aktivnosti za sve uzraste.
U sklopu ovogodišnjeg Festivala znanosti 2025, godišnjeg nacionalnog događaja koji ima za cilj popularizaciju znanosti, a održava se u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH, održan je bogat program i na Sveučilištu u Zadru. Naš Odjel za ekonomiju se aktivno uključio kroz nekoliko javnih predavanja, a svakako je jedan od zanimljivijih bio onaj održan u Šibeniku, u Art Podrumu, u srijedu, 07. svibnja 2025. u 18.00 sati, naziva: Jesmo li dostigli inteligenciju jata? - predavanje o mrežama i prijenosu znanja u suvremenim organizacijama.
Predavanje je imalo za temu ulogu znanja kao resursa i alata u postizanju učinkovitijih organizacijskih sustava, s naglaskom na mrežne organizacijske strukture i međunarodni transfer znanja. Predavači su bili: Monika Hordov, mag. oec. i izv. prof. dr. sc. Ivica Zdrilić s Odjela za ekonomiju te Zvonko Pešić, prof., voditelj projekta globalnog umrežavanja znanja GEC-H Šibenik i ravnatelj Privatne gimnazije u Šibeniku.
Poziv na predavanje glasio je: Dođite i saznajte - jesmo li pametniji zajedno?
“Mrežom nazivamo svaki sustav međusobno povezanih elemenata u prostoru i vremenu, a stvaranje takvih mreža krucijalno je za kreiranje, oblikovanje i realizaciju ideja ili bilo kojeg projekta.” - ovo je teza od koje su predavači krenuli u strukturiranju svojih predavanja, koja su se nizala logičkim slijedom.
Magistrica Monika Hordov predstavila je konceptualni model stjecanja i razmjene znanja te istaknula važnost dijeljenja znanja u suvremenim organizacijama. Predavanje je započela tezom: “Znanje je kao ljubav - dijeljenjem se množi.” Istaknula je kako je znanje strateški važan resurs u suvremenim organizacijama te opisala SECI model kao jedan od najpoznatijih teoretskih koncepata razmjene znanja, koji je višestruko dokazan u praksi. Naglasak je stavila na rizik gubitka znanja i/ili njegovog ne-prenošenja iz različitih razloga, a tada govorimo o tzv. tacitnom znanju. Ovo su pojave koje su često zanemarene čak i u najuspješnijim kompanijama. Poseban je osvrt dala na značenje prijenosa znanja na mlađe zaposlenike koje se mora također sustavno provoditi kroz mentorstva, radionice razmjene znanja i druge aktivnosti. Svoje izlaganje završila je zanimljivim pitanjima: “Biste li Vi željeli dijeliti s drugima svoje znanja? A s kim biste Vi najradije razmijenili znanje?” ...
Profesor Ivica Zdrilić je svoje izlaganje nadovezao na svoju prethodnicu ali je pitanju razmjene znanja pristupio iz samog temelja - strukture organizacije i njenih formalnih i neformalnih oblika. U svom bogatom menadžerskom iskustvu, naime, svjedočio je različitim obrascima i modalitetima razmjene znanja, koji su često utemeljeni upravo na neformalnoj organizaciji. Publici je tako ispričao zanimljive - dobre i loše - slučajeve razmjene znanja na konkretnim primjerima iz vlastitog iskustva menadžmenta velikih poduzeća. Zdrilić je objasnio kako proces razmjene znanja ovisi o entuzijazmu i angažmanu pojedinih zaposlenika, ali tvrdi i da - dokazano - učinkovite razmjene znanja u organizacijama nema ukoliko iza toga ne stoji čvrsto opredijeljenje menadžmenta. Istaknuo je i često prisutan problem - otpor zaposlenika prema promjenama. Podsjetio je, naime, da razmjena znanja dovodi dakako do implementacije tih znanja te inovacija i novih praksi u poduzećima, ali to ujedno znači i - promjene. A mnogi zaposlenici promjene ne žele, bilo radi intertnosti, neznanja, straha ili nekih drugih čimbenika. Stoga, navodi Zdrilić, menadžment ima iznimno važnu ulogu u osvješćivanju zaposlenika organizacije za važnost razmjene znanja i suzbijanje straha od promjena. Profesor Zdrilić je svoje izlaganje zaključio tezom da je za učinkovitu razmjenu znanja u suvremenim organizacijama ključan balans između čvrstog opredjeljenja menadžmenta te proaktivnog angažmana zaposlenika u tom procesu. Profesor Zdrilić nam je na kraju izlaganja ujedno odgovorio na zanimljivo pitanje: “Koliko sjemenki ima šipak?” ...
Profesor Zvonko Pešić govorio je o implementaciji projekata te umrežavanju znanja i ideja na nekoliko primjera projektnih ideja na području Šibenika čiji je on bio voditelj i/ili inicijator. Svoje izlaganje započeo je Biblijskom rečenicom: “U početku bijaše Riječ.” - kojom nas je podsjetio da sve kreće od zamisli, od početne ideje, od ‘iskre’ koju pojedinac iznjedri i koju je spreman ili nije spreman podijeliti s drugima. Naravno, samo ukoliko se ova ‘iskra’ kao okidač razmjene ideja i znanja podijeli s drugima - bližnjima i uspješno umreži na svim razinama dolazi do uspješne transformacije ideje u znanje, a znanja u konkretan projekt. Svoje teze je prof. Pešić obrazložio najprije predstavljanjem projekta Čista Velika gdje su u tom malom mjestu u šibenskom zaleđu, koje je opustošeno u Domovinskom ratu, izgrađeni brojni urbani sadržaji u svrhu podizanja kvalitete obrazovanja i društvenog života stanovništva, posebno mladih, kao što su škola, dječja igrališta, sportska dvorana i drugi. Jasno je koliko ovakav projekt ima snažan društveni značaj u zaustavljanju iseljavanja mladih i revitalizaciji ruralnih krajeva, pa ovaj primjer služi kao dokaz da znanje i ideje treba dijeliti na široj društvenoj platformi gdje je nužna potpora svih dionika, a posebno političkih struktura. Takve podrške nije bilo, navodi Pešić, u drugom projektu kojega je opisao - a to je otvaranje međunarodnog studija održive energetike, zaštite okoliša i akvakulture u Šibeniku, gradu koji je okružen s pet nacionalnih parkova i prvom hidrocentralom u svijetu. Nedovoljno svijesti u lokalnim političkim strukturama upropastilo je ovaj izniman međunarodni projekt i njegovu, već razrađenu projektnu ideju. Nadalje, govorio je o projektu Sv. Lovre - obnovi samostana i srednjovjekovnog vrta u staroj gradskoj jezgri Šibenika, lokalitet koji je bio pred propadanjem, ali je kroz koncesiju uređen i pretvoren u privatnu gimnaziju, edukacijski centar i poduzetnički obiteljski projekt kojega on i vodi zajedno sa svojom obitelji. Svoje izlaganje je Pešić zaključio opisujući globalni projekt razmjene znanja u zdravstvu kojega je sam osmislio i nazvao GEC-H. Taj je projekt u samom začetku, ali nailazi na značajnu podršku, pa se tako u partnerstvo na tom projektu uključio i naš Odjel za ekonomiju. Pešić je zaključio da uspješne razmjene znanja ne može biti bez osobnog entuzijazma kreativnih pojedinaca ali i njihove želje i namjere da ti pojedinci svoju kreativnu ideju podijele sa svojim suradnicima i partnerima. Isto tako, posebno u slučaju projekata šire društvene zajednice, uspješne implementacije znanja nema ukoliko se ne dobije podrška na svim razinama, posebno politike. Ovakva podrška, smatra Pešić, stvara ogromnu sinergiju za daljnje širenje i prosperitet dobro osmišljenih projekata, i obrnuto - nedostatak šire podrške može upropastiti najbolje projekte i najkreativnije ideje - zaključuje on.
Uslijedila je potom zanimljiva rasprava o različitim iskustvima razmjene znanja koju je publika rado podijelila s govornicima i njihovim moderatorom - od teme nacionalnog intelektualnog kapitala do vlastitih iskustava govornika na primjeru menadžmenta u školama. Svi su se diskutantni složili s govornicima da su ideje i znanje pokretači promjena - unutar i izvan organizacije, što je i bio postavljeni cilj ovog javnog predavanja.
U raspravu su se aktivno uključile i profesorice s Odjela za ekonomiju. Naime, svojom nazočnošću su svoje kolege podržale profesorice Josipa Perkov, Dijana Čičin-Šain i Aleksandra Krajnović. Magistrica Dijana Čičin-Šain je tako s profesorom Zdrilićem raspravila o značenju motivacije zaposlenika u procesu razmjene znanja, dok je profesorica Aleksandra Krajnović kroz raspravu govorila o prijavljenom znanstvenom projektu Odjela za ekonomiju - Health-Qual-Learn, čiji je projektni predlagač, a koji kao jedan od projektnih ciljeva uključuje i međunarodnu razmjenu znanja u zdravstvu. Ideja ovog projekta je i nastala u suradnji sa šibenskim projektom GEC-H, pa je to svakako dobar primjer projektne suradnje koja je naišla na podršku unutar i izvan zemlje - od eminentnih hrvatskih znanstvenika u zemlji i inozemstvu, do naših partnera - znanstvenika iz Singapura, zemlje koju smo također nedavno posjetili, opet - kroz studijsko putovanje i Erasmus razmjenu znanja. Publika je istaknula i činjenicu da u našem mentalitetu često nedostaje podrška bližnjih i lokalne zajednice kreativnim idejama pa se na dobre projekte nerijetko gleda podozrivo, s rezervom, pa čak i negativno. No, kako god za dobre projekte često nema dovoljo sluha iz okruženja, i govornici i publika, zajedno s moderatorom, na postavljeno pitanje: Jesmo li dostigli inteligenciju jata? - odgovaraju konsenzusom - Djelomično.
Ostaje dakle otvoreno pitanje - Jesu li ptice i dalje inteligentnije od nas? To će pokazati vrijeme i generacije koje dolaze...
Tekst pripremile: Aleksandra Krajnović i Josipa Perkov
Uredila: Monika Hordov
Fotografije: Dijana Čičin-Šain